Pušenje je bolest ovisnosti o duhanu i predstavlja jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema današnjice. Prema podacima Hrvaskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj puši 31,1 % stanovništva starijeg od 15 godina, dakle gotovo svaki treći je pušač. Čak 76% mladih u dobi od 13 do 15 godina probalo je cigaretu, a njih oko 10% nastavilo je pušiti svakodnevno. Većina, više od 80% pušača počinje pušiti u srednjoj školi, ali se u zadnje vrijeme uočava porast pušenja u završnim razredima osnovne škole.
Biljka duhan sadrži više od 4000 različitih sastojaka spojeva i elemenata među kojima su kadmij, aceton, arsen, metanol, cijanid, naftalen itd. Najštetniji sastojci su nikotin koji razvija ovisnost i katranski spojevi koji uzrokuju rak bronha i pluća. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pušenje je jedna od najvećih prijetnji zdravlju s kojom se svijet ikada suočio. U svijetu godišnje oko 7 milijuna ljudi umire od posljedica pušenja, što je više od zbroja ljudi koji pogibaju u prometnim nesrećama i umiru od AIDS-a.
Pušenje ne predstavlja tešku ovisnost poput one o alkoholu i drogama. Pušači ni po čemu ne odskaču u svojoj prilagođenosti u društvu, jednako su sposobni, koncentrirani i funkcionalni. Smatra se, da je duhan jedina droga koja stimulira i relaksira. Kada se brzo uvlači dim to djeluje stimulativno, dok spori udisaji dima cigarete relaksiraju.
Fizičko odvikavanje od cigareta traje relativno kratko, tek tri dana, tijekom kojih se tijelo oslobodi nikotina i čime u pravilu nestaje fizička ovisnost koja uzrokuje žudnju. Osim fizičke, pušenje izaziva i psihičku ovisnost – “naviku pušenja” koje se osoba teško oslobađa. Ugoda koja se kod ovisne osobe javlja nakon popušene cigarete dodatno učvršćuje ovisnost i pušač više ni ne pokušava funkcionirati bez cigarete. Zbog toga je psihička ovisnost tvrdokornija, jer ovisna osoba mora prije svega naučiti živjeti bez duhanskog dima, što znači usvajati nove navike i novi način razmišljanja, oslobođen automatizma.
Što se pak zdravlja tiče, nema dvojbe jer je znanstveno dokazano da je pušenje štetno. Kod pušača najugroženiji su dišni, srčano-žilni, probavni i spolni sustav te koža i oči. Pušenje izaziva rak pluća, kronični bronhitis, kroničnu opstruktivnu bolest pluća, povećava rizik raka ždrijela i usne šupljine, oštećuje krvne žile, smanjuje osjet okusa i mirisa te pogoduje nastanku osteoporoze i impotencije. Praktički nema organa koji ne strada od pušenja. Ako ste počeli pušiti u mladenačko doba 15-20 cigareta dnevno, to će skratiti vaš životni vijek za 5 do 7 godina. Autor ovog teksta, svojedobno tvrdokorni pušač uvjeren je da nije prestao pušiti, više ne bi bio među živima.
Značajan je i fenomen pasivnog pušenja, kada nepušač udiše duhanski dim koji stvaraju pušači i postaje žrtvom. Najviše su ugrožena djeca roditelja pušača i ona češće obolijevaju od respiratornih bolesti od djece čiji su roditelji nepušači.
O još nekim aspektima pušenja, posebice preventivi – važnosti otklanjanja početka pušenja u mladih i mjerama koje se poduzimaju na tom planu, više u narednom napisu, a već sada sam siguran da ste dilemu iz naslova ovog teksta riješili te da ste između pušenja i zdravlja – izabrali ZDRAVLJE..
dr. Dražen Sačer, fizijatar ORDINACIJA ZA REUMATSKE BOLESTI, FIZIKALNU MEDICINU I REHABILITACIJU
Tel. 048 625 033
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr