“Postoje samo dvije vrste ljudi, oni koji su osjetili bol i oni koji će je tek osjetiti”
(Paulo Coelho)
U prošlom smo napisu naglasili, da je koljeno najsloženiji zglob čovjeka i da je kao nosivi zglob izloženo velikim opterećenjima. Osvrnuli smo se i na najčešći uzrok bolova, a to je “trošenje” i oštećenje hrskavice, koje u krajnjoj fazi završava razvojem osteoartritisa (artroze). Razlozi za artrozu prvenstveno su prekomjerna tjelesna težina, urođeni deformitet zgloba, trajno profesionalno opterećenje, prethodne traume, a dijelom i naslijeđe.
Da se utvrdi točan uzrok bola potreba je iscrpna anamneza i korektan klinički pregled. Od pacijenta se saznaju podaci o dobi, tjelesnoj aktivnosti, profesiji, eventualnoj ozljedi koljena, mjestu i intenzitetu boli, širenju boli, u koje se vrijeme bol javlja, tip bola, prateći simptomi, itd.
Jedan od češćih uzroka bolova u koljenu su ozljede. Iznenadna bol, nemogućnost nastavka normalne aktivnosti i otok, znaci su ozbiljnije ozljede koljenog zgloba. Ozljede se najčešće događaju pri profesionalnim sportskim aktivnostima, ali i rekreativnim te prilikom vježbanja ili pada. Njihova je prognoza u pravilu dobra i najveći broj liječi se konzervativno, dok preostale operativno.
Uz natučenja, istegnuća, uganuća i prijelome, vrlo je često je i prenaprezanje zgloba (“skakačko koljeno”) . Najozbiljnije su ipak unutarzglobne ozljede, poput djelomičnog ili potpunog puknuća meniska i ukriženih sveza. Križni ligamenti važna su zglobna struktura i imaju funkciju stabilizacije i kontrole kretnji u zglobu.
Ako se bol javlja izjutra i ako je prati zakočenost, treba svakako pomisliti na artritis. Je li riječ o upalnoj etiologiji, potvrditi će ili isključiti dodatna laboratorijska i radiološka obrada. Ako se bol javlja pri hodu stepenicama, čučnju i klečanju najčešće se radi o artrozi, čije smo simptome opisali u prethodnom napisu.
Iako rjeđe i giht (urički artritis) može zahvatiti koljeni zglob, ali mu to nije primarna lokalizacija. Relativno ga je lako prepoznati, jer ima buran tijek, a koljeno je toplije i zacrvenjeno.
Jedan od razloga bolova u koljenu može biti tendinitis (upala tetiva mišića) oko koljenog zgloba, koji se liječi konzervativno: mirovanje, hladni oblozi, fizikalna terapija.
Bol u koljenu može prouzročiti i burzitis (upala sluzne vreće) u pravilu prepatelarni ili suprapatelarni i to je stanje češće kod osoba čija profesija traži klečeći položaj (parketari, keramičari, vrtlari).
Kod djece, češće u dobi od 3 do 12 godina, mogu se javiti “bolovi rasta” i to u stražnjem dijelu koljena, iako su češći u bedrima i listovima. U adolescenata bol može prouzročiti i Osgood Schlaterova bolest – iritacija u zoni rasta na metafizi goljenične kosti, a što se klinički očituje zadebljanjem u području hvatišta ligamenta patele.
Otok stražnje strane koljena – u zakoljenoj jami i posljedičnu bol uzrokuje poplitealna Bekerova cista. I kod nekih sustavnih bolesti vezivnog tkiva može se javiti bol u koljenima, ali je tada češće zahvaćeno više zglobova. Bol može biti i “prenesena”, primjerice zbog degenerativnih promjena u zglobu kuka (artroze) javlja se bol unutarnje strane koljena.
Zaključno, svaka bol u koljenu koja spontano ili uz neki oblik samoliječenja ne prođe kroz dva do tri tjedna, dovoljan je razlog da se javite svom liječniku. Pri ozbiljnijoj ozljedi, intenzivnim bolovima ili kod dramatičnog tijeka bolesti, liječniku se treba javiti odmah.
Dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr