Voda je pokretač prirode – Leonardo da Vinci
Suvremeni način življenja donosi sve manje kretanja i sve se više vremena provodi u sjedećem ili ležećem položaju. Dolaskom zime još više vremena provodimo u zatvorenom prostoru, uglavnom sjedeći za računalom ili ispred televizora. Ako nema svakodnevne tjelesne aktivnosti, izostat će poboljšanje fizičkog i psihičkog stanja, prevencija niza kroničnih bolesti i što je najvažnije, smanjit će se sigurno kvaliteta života.
Obzirom da smo povlašteni, jer imamo gradske bazene Cerine, iskoristimo tu mogućnost za kupanje i plivanje, koje je iznimno važno za naše zdravlje. Između mnogih, ističemo tri najvažnija učinka tjelesnih aktivnosti u vodi, a to su poboljšanje cirkulacije, povećanje opsega pokreta zglobova i snaženje mišića.
Tri su fizikalna svojstva vode kojima se pripisuju povoljni učinci boravka u vodi: 1. Hidrostatski tlak 2. Sila uzgona i 3. Visok specifični toplinski kapacitet i sposobnost prijenosa toplinske energije.
Kod kupanja i plivanja tijelo prividno gubi na težini i time se opterećenje znatno smanjuje, što je posebno važno kod oštećenih zglobova. U najširem značenju riječi, kupanje predstavlja ukupnost radnji koje se izvode u vodi, dok se plivanje definira kao kretanje živog bića kroz vodu, a uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru.
Općenito, plivanje uz trčanje predstavlja jednu od najomiljenijih rekreativnih aktivnosti, a trebalo bi ga upražnjavati ne samo ljeti nego tijekom cijele godine. Postoje četiri glavne tehnike plivanja: prsno, leđno, leptir i slobodni stil.
Rekreativci se time ne trebaju opterećivati, iako je dobro savladati ispravnu tehniku plivanja i disanja. Ako ne postoje zdravstvene prepreke – kontraindikacije, onda se preporuča kombinirati sve stilove, jer se time postiže najbolji učinak. Ističemo da je kod problema s kralježnicom najbolje leđno plivanje.
Plivanje je uz hodanje i vožnju bicikla najbolji oblik aerobnih vježbi. Osim toga, prednost mu je u tome da dopušta aktivnost i osobama s invaliditetom. Već smo spomenuli da ne opterećuje zglobove pa se njime mogu baviti osobe s bolesnim zglobovima kao i stariji ljudi. Vježbe u bazenu izvrsno održavaju dobru pokretljivost, mišićnu snagu i kondiciju te djeluju relaksirajuće – pomažu pri oslobađanju od briga i stresa. Plivanjem možemo i osjetno smanjiti tjelesnu težinu, budući da samo jedan sat plivanja slobodnim stilom može sagorjeti između 500 do 700 kalorija. Osim toga kalorije se pritom dodatno troše, jer se tijekom boravka u vodi tijelo nalazi na nižoj temperaturi nego inače, pa je potrebno trošiti dodatnu energiju za stvaranje topline. Jedna od prednosti plivanja je i u tome, što je otpor vode 10 do 15 puta veći od otpora zraka, a to dodatno pojačava učinak plivanja i snaženja mišića – kao da se vježba s utezima.
Prilikom plivanja u pokretu je cijelo tijelo, a učinak je naročito povoljan za ruke i noge. Već nakon tridesetak minuta provedenih u bazenu osjećati će te se opušteno. Ugodnije je plivati u toplijem nego hladnijem bazenu, jer toplija voda potiče bolju prokrvljenost mišića i sprječava neugodne grčeve. Ako se ipak ponekad pojave grčevi, izađite iz vode i opustite se. Optimalna temperatura u rekreacijskim bazenima je oko 26 do 28 Celzijevih stupnjeva. U vrlo toplim bazenima nije se uputno zadržavati bez prekida duže od pola sata. Nije dobro plivati punog želuca, stoga vodite računa da od Vašeg zadnjeg obroka prođu barem dva sata. O učestalosti odlazaka na bazen odlučite sami, a izvrstan učinak ima plivanje tri puta tjedno po tridesetak minuta. Što se doba dana tiče, preporučaju se jutarnji i prijepodnevni sati, jer je tada najučinkovitije, ali može se plivati u bilo koje drugo vrijeme, točnije kad Vam obveze to dopuštaju.
Odlazak na bazen i plivanje treba izbjegavati, ili točnije kontraindiciran je kod: teških srčanih bolesnika, nereguliranog visokog krvnog tlaka, infekcije mokraćnih puteva, inkontinecije – nemogućnosti zadržavanja mokraće, a oprez je potreban kod epilepsije (padavice) i težih oblika šećerne bolesti.