Dobna granica za starost prema klasifikaciji Ujedinjenih naroda je 65 godina. Starenje se definira kao normalan fiziološki proces u kojem postupno dolazi do opadanja bioloških sposobnosti organizma. Sam proces starenja predstavlja progresivno i nepovratno mijenjanje struktura i funkcija organizma, a primarno je funkcija vremena. Ipak, starost je i stanje svijesti, pa je stoga točna izreka “star si onoliko, koliko se osjećaš starim”.
Svaki bi čovjek u svakoj zemlji svijeta trebao imati mogućnost živjeti dug i zdrav život, ali izloženost zdravstvenim rizicima i pristup kvalitetnoj zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, nažalost nisu za sve isti. Unatoč tome u svijetu je danas sve više stanovništva starijeg od 65 godina, što je prije svega posljedica izrazitog napretka medicine, ali i jednom dijelu ljudi široke dostupnosti zdravstvenih usluga.
Svjetska zdravstvena organizacija definira ZDRAVO STARENJE kao “proces razvijanja i održavanja funkcionalne sposobnosti koja omogućava dobrobit u starijoj dobi.” Funkcionalna sposobnost predmnijeva mogućnost zadovoljavanja vlastitih osnovnih potreba, pokretnost, samostalno donošenje odluka, građenje i održavanje odnosa i sposobnost da se doprinosi društvu, a to je posebno važno zbog njihovog samopoštovanja i samopouzdanja.
Što se tiče starenja postoje znatna individualna odstupanja, pa kronološka starost (godine života), ne odgovara uvijek biološkoj, tako da neki 70-godišnjaci mogu imati razinu tjelesne i mentalne sposobnosti, usporedive čak s 40-godišnjacima. To je moguće ako postoji genteska presispozicija za dugovječnost i ako se preveniraju rizični čimbenici nastanka bolesti u starijoj dobi.
Osnovna karakteristika obolijevanja starijih je multimorbiditet (istodobno se boluje od više bolesti), a generalno dominiraju teškoće kretanja. Stariji ljudi ne moraju nužno biti bolesni, a što se radne sposobnosti tiče manje su sposobni obavljati poslove koji traže brze reakcije i veliku fizičku snagu. S druge strane statistike ukazuju da starije osobe osjetno manje izostaju s posla, manje zakašnjavaju, a osim toga imaju veći osjećaj odgovornosti i zadovoljstva u radu.
Zdravo starenje u žarištu je Svjetske zdravstvene organizacije u razdoblju između 2015. i 2030. godine i zamjenjuje prethodni projekt aktivnog starenja. Naglašava potrebu za djelovanjem na više područja i omogućava aktivnu ulogu starijoj osobi u obitelji i zajednici. Težište projekta je na poboljšanju funkcionalnih sposobnosti svih starijih ljudi. Za zdravo starenje ključno je osigurati okruženje koje podržava i održava unutarnji kapacitet (mentalne i tjelesne sposobnosti) starije osobe i njezine funkcionalne sposobnosti. O tome kako se može zdravo stariti, nešto više u jednom od narednih napisa.
Piše:
dr. Dražen Sačer, fizijatar
ORDINACIJA ZA FIZIKALNU MEDICINU
REHABILTACIJU I REUMATSKE BOLESTI
Tel. 048 625 033 E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr
