Višekratno smo pisali o prekomjernoj tjelesnoj težini i njenim pogubnim posljedicama na zdravlje. Sigurno je da debljina povećava mogućnost oštećenja zglobova, rizik za šećernu bolesti visok krvni tlak, oslabljenu funkciju srca, srčani infarkt, moždani udar, aterosklerozu i povišene vrijednosti masnoća u krvi. Osim toga, sva znanstvena istraživanja ukazuju da prekomjerna tjelesna težina skraćuje životni vijek. Osobe sa znatnim viškom kilograma žive u prosjeku devet godina kraće od vršnjaka normalne tjelesne težine!
Nažalost, u modernom je svijetu debljina danas poprimila gotovo epidemijske razmjere.
Da se radi o debljini, dovoljno je samo stati na vagu, a objektivnija mjera je indeks tjelesne mase – ITM (tjelesna težina u kg podijeljena s kvadratom tjelesne visine u metrima). Normalne vrijednosti ITM su između 18,5 do 25. Što je indeks viši, to je i rizik obolijevanja od navedenih bolesti veći.
Što se zglobova tiče, znatan višak tjelesne težine otežavajući je čimbenik za razvoj osteoartritisa (artroze) kao i za njegovu progresiju. To se odnosi na većinu zglobova, a najviše na koljeni zglob koji je jedan od najopterećenijih. Nagomilano masno tkivo smanjuje tjelesnu pokretljivost, mehanički opterećuje kosti i naročito zglobove – primarno koljena i kukove. Što je debljina veća, proporcionalno je veća i pojavnost osteoartritisa, za koji je tipično oštećenje hrskavice zgloba s pratećom boli i ograničenjem pokretljivosti zgloba. Treba znati, da ne samo mehanički, već i metabolički faktori debljine pojačavaju efekte na zglobove..
Prekomjerna tjelesna težina postaje sve veći zdravstveno-socijalni problem i ubraja se u kronične bolesti visokog rizika. Suvišnih kilograma nije se tako lako riješiti, jer niti jedna dijeta ovog svijeta ne može učiniti čudo. Osnovno je da treba jesti manje, a kretati se više. Bez odgađanja treba početi mijenjati prehrambene navike – prije svega hraniti se zdravo, a obroke reducirati kalorijski i količinski. Cilj mršavljenja je smanjenjem postotka tjelesne masti, spriječiti njen štetan učinak na zdravlje. Treba podsjetiti da je važno sporo jesti, jer osjećaj sitosti nastupa tek 10 do 15 minuta od početka jedenja. Jednako važno je i započeti s redovitim tjelesnim aktivnostima po vlastitom izboru. Već i malo smanjenje tjelesne težine bitno doprinosi poboljšanju sveukupnog zdravstvenog stanja.
Fizikalna terapija će u određenoj mjeri ublažiti bolove, osnažiti muskulaturu, te održati neko vrijeme postojeću gibljivost zahvaćenog zgloba. Posebno je korisna medicinska gimnastika – rasteretne vježbe za kukove, a kada su u pitanju koljena snaženje natkoljene muskulature te izbjegavanje situacija koje pogoršavaju stanje: čučanje, klečanje, hod stepenicama i uzbrdo, nošenje težeg tereta.
Piše:
dr. Dražen Sačer, fizijatar
ORDINACIJA ZA FIZIKALNU MEDICINU,
REHABILITACIJU I REUMATSKE BOLESTI
Tel. 048 635 033
E-mail: sacer.drazen@kc.t-com.hr
