Iako smo o važnosti tjelesne aktivnosti višekratno pisali, još uvijek se premalo pozornosti posvećuje tom prevažnom čimbeniku dobrog zdravlja. Suvremeni način života odlikuje izrazito smanjenje tjelesne aktivnosti i njegova osnovna odlika je sjedenje. Nastojimo što više poslova obaviti u što kraće vrijeme i sa što manje kretanja. Najvažnije je s dobrim navikama otpočeti u najmlađoj dobi. Stoga tjelesni odgoj u osnovnim i srednjim školama zaslužuje veći broj sati i primjereniji status, jer u djetinjstvu usvojena navika redovite tjelesne aktivnosti ostaje za cijeli život.
Umjerenom svakodnevnom tjelesnom aktivnosti postiže se: 1. Poboljšanje psihičkog i fizičkog zdravlja 2. Prevencija niza kroničnih bolesti 3. Povećava se kvaliteta života i produžuje životni vijek
Suvremeni javno-zdravstveni pristup promiče umjerenu tjelesnu aktivnost u ukupnom dnevnom trajanju 30 minuta, po mogućnosti svakodnevno. 
Treba izabrati onu aktivnost koja čovjeka veseli i koju ne doživljava kao obvezu ili prisilu. Sam odabir tjelesne aktivnosti je individualan i mora biti prilagođen dobi, spolu, aktualnoj kondiciji te eventualnim zdravstvenim ograničenjima. Naravno da je poželjna prethodna konzultacija s liječnikom.
Nikad nije kasno kao stil života, usvojiti naviku redovite tjelesne aktivnosti jer ona dokazano povećava ukupnu kvalitetu života i jamstvo je za duži život. Može se početi u bilo kojoj životnoj dobi, a što ste stariji veća je korist od vježbanja. Sve je vrlo jednostavno, a za početak je dovoljno da umjesto vožnje autom na posao i s posla idete pješice. U nastavku ne postavljajte pred sebe prevelike izazove, pri vježbanju budite umjereni i postupni.
Ne odgađajte, već počnite odmah – ne sutra već danas! Za početak odredite deset minuta vježbanja dnevno i postupno produžujte do trideset minuta.
Što se izbora tiče, najprimjerenije aktivnosti su šetnja (još bolje brzi hod), trčanje, vožnja bicikla i plivanje te naravno tjelovježba. Optimalno vrijeme za vježbanje je između sedam i deset sati, ako je moguće. Ubrzo će Vas ugodno iznenaditi bolja pokretljivost tijekom cijelog dana, poboljšani metabolizam, potaknuta probava, a biti ćete opušteniji i boljeg raspoloženja.
U ljudskom tijelu neprekidno se odvija izmjena tvari. U organizam se unosi hrana i tekućina određene energetske vrijednosti. Dio tvari se ugrađuje u organizam, a dio sagorijeva i pritom se oslobađa energija. Tijekom tjelesnih aktivnosti, mišići za potrebe svoga rada troše energiju, a potrošena energija ovisi o jačini i trajanju aktivnosti.
Razlikujemo aktivnosti male, umjerene i velike potrošnje. Tijekom aktivnosti sve osobe ne troše istu količinu energije. Oni sa manjom tjelesnom masom kod iste aktivnosti potroše manje energije. Mjerna jedinica za energiju je kalorija.
Pri niskoj potrošnji u jednoj minuti troši se do 4 kcal, a te su aktivnosti: šetnja, spori hod, vježbe u sjedećem položaju i bez opterećenja, vježbe istezanja. Pri umjerenoj aktivnosti potrošnja je između 4 do 7 kcal: hodanje, vježbe za mišiće cijelog tijela u stojećem položaju, sporija vožnja sobnog bicikla, kuglanje. Visoka potrošnja, više od 7 kcal u minuti, događa se kod brzog hodanja, hoda uz brijeg, trčanja, vježbi i poslova s opterećenjem, sportskih aktivnosti.
Zaključno, svaka tjelesna aktivnost treba biti prilagođena zdravstvenom stanju i funkcionalnoj sposobnosti osobe kako bi odabrana tjelesna aktivnost bila sigurna i učinkovita.
Ako imate bilo kakvih zdravstvenih tegoba, svakako se savjetujte sa svojim obiteljskim liječnikom.
Piše : dr.Dražen Sačer, fizijatar, Tel. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr