Iako smo o vaĆŸnosti tjelesne aktivnosti viĆĄekratno pisali, joĆĄ uvijek se premalo pozornosti posveÄuje tom prevaĆŸnom Äimbeniku dobrog zdravlja. Suvremeni naÄin ĆŸivota odlikuje izrazito smanjenje tjelesne aktivnosti i njegova osnovna odlika je sjedenje. Nastojimo ĆĄto viĆĄe poslova obaviti u ĆĄto kraÄe vrijeme i sa ĆĄto manje kretanja. NajvaĆŸnije je s dobrim navikama otpoÄeti u najmlaÄoj dobi. Stoga tjelesni odgoj u osnovnim i srednjim ĆĄkolama zasluĆŸuje veÄi broj sati i primjereniji status, jer u djetinjstvu usvojena navika redovite tjelesne aktivnosti ostaje za cijeli ĆŸivot.
Umjerenom svakodnevnom tjelesnom aktivnosti postiĆŸe se: 1. PoboljĆĄanje psihiÄkog i fiziÄkog zdravlja 2. Prevencija niza kroniÄnih bolesti 3. PoveÄava se kvaliteta ĆŸivota i produĆŸuje ĆŸivotni vijek
Suvremeni javno-zdravstveni pristup promiÄe umjerenu tjelesnu aktivnost u ukupnom dnevnom trajanju 30 minuta, po moguÄnosti svakodnevno. Treba izabrati onu aktivnost koja Äovjeka veseli i koju ne doĆŸivljava kao obvezu ili prisilu. Sam odabir tjelesne aktivnosti je individualan i mora biti prilagoÄen dobi, spolu, aktualnoj kondiciji te eventualnim zdravstvenim ograniÄenjima. Naravno da je poĆŸeljna prethodna konzultacija s lijeÄnikom.
Nikad nije kasno kao stil ĆŸivota, usvojiti naviku redovite tjelesne aktivnosti jer ona dokazano poveÄava ukupnu kvalitetu ĆŸivota i jamstvo je za duĆŸi ĆŸivot. MoĆŸe se poÄeti u bilo kojoj ĆŸivotnoj dobi, a ĆĄto ste stariji veÄa je korist od vjeĆŸbanja. Sve je vrlo jednostavno, a za poÄetak je dovoljno da umjesto voĆŸnje autom na posao i s posla idete pjeĆĄice. U nastavku ne postavljajte pred sebe prevelike izazove, pri vjeĆŸbanju budite umjereni i postupni.
Ne odgaÄajte, veÄ poÄnite odmah – ne sutra veÄ danas! Za poÄetak odredite deset minuta vjeĆŸbanja dnevno i postupno produĆŸujte do trideset minuta.
Ć to se izbora tiÄe, najprimjerenije aktivnosti su ĆĄetnja (joĆĄ bolje brzi hod), trÄanje, voĆŸnja bicikla i plivanje te naravno tjelovjeĆŸba. Optimalno vrijeme za vjeĆŸbanje je izmeÄu sedam i deset sati, ako je moguÄe. Ubrzo Äe Vas ugodno iznenaditi bolja pokretljivost tijekom cijelog dana, poboljĆĄani metabolizam, potaknuta probava, a biti Äete opuĆĄteniji i boljeg raspoloĆŸenja.
U ljudskom tijelu neprekidno se odvija izmjena tvari. U organizam se unosi hrana i tekuÄina odreÄene energetske vrijednosti. Dio tvari se ugraÄuje u organizam, a dio sagorijeva i pritom se oslobaÄa energija. Tijekom tjelesnih aktivnosti, miĆĄiÄi za potrebe svoga rada troĆĄe energiju, a potroĆĄena energija ovisi o jaÄini i trajanju aktivnosti.
Razlikujemo aktivnosti male, umjerene i velike potroĆĄnje. Tijekom aktivnosti sve osobe ne troĆĄe istu koliÄinu energije. Oni sa manjom tjelesnom masom kod iste aktivnosti potroĆĄe manje energije. Mjerna jedinica za energiju je kalorija.
Pri niskoj potroĆĄnji u jednoj minuti troĆĄi se do 4 kcal, a te su aktivnosti: ĆĄetnja, spori hod, vjeĆŸbe u sjedeÄem poloĆŸaju i bez optereÄenja, vjeĆŸbe istezanja. Pri umjerenoj aktivnosti potroĆĄnja je izmeÄu 4 do 7 kcal: hodanje, vjeĆŸbe za miĆĄiÄe cijelog tijela u stojeÄem poloĆŸaju, sporija voĆŸnja sobnog bicikla, kuglanje. Visoka potroĆĄnja, viĆĄe od 7 kcal u minuti, dogaÄa se kod brzog hodanja, hoda uz brijeg, trÄanja, vjeĆŸbi i poslova s optereÄenjem, sportskih aktivnosti.
ZakljuÄno, svaka tjelesna aktivnost treba biti prilagoÄena zdravstvenom stanju i funkcionalnoj sposobnosti osobe kako bi odabrana tjelesna aktivnost bila sigurna i uÄinkovita.
Ako imate bilo kakvih zdravstvenih tegoba, svakako se savjetujte sa svojim obiteljskim lijeÄnikom.
PiĆĄe : dr.DraĆŸen SaÄer, fizijatar, Tel. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr