KOLUMNA Dražen Sačer

Savjeti liječnika // Ozljede meniska

08:26h
0
KOLUMNA Dražen Sačer
KOLUMNA Dražen Sačer
Ilustracija
Ilustracija

Menisk (meniscus) je važna unutarzglobna struktura koljena. Radi se o tvorbi, nalik na polumjesec ili slovo „C“, građenoj od hrskavičnog tkiva bez vlastite vaskularizacije. Dva su meniska, unutarnji i vanjski i oni svojim anatomskim oblikom upotpunjavaju konture zglobnih površina između rubnih dijelova platoa goljenične kosti i kondila bedrene kosti. Meniskusi povećavaju kongruentnost zglobnih tijela (korigiraju nesklad zglobnih ploha u svim fazama pokreta koljenog zgloba ) i prenose opterećenje sa bedrene na goljeničnu kost.

Osnovna uloga meniska je stabilizacija koljena pri pokretanju. Normalna funkcija koljenog zgloba uključuje fleksiju (pregibanje) i ekstenziju (ispružanje), rotacije te translaciju (klizanje naprijed-nazad). Funkcija koljenog zgloba nezamisliva je bez meniskusa.. Iako je njihova pokretljivost pasivna i ovisna o pokretima kondila bedrene kosti, oni ipak nisu statičke nego, dinamičke tvorbe. Oni imaju važnu ulogu i u zaštiti zglobne hrskavice

Ozljede meniska nastaju uvijek djelovanjem indirektne mehaničke traume preko natkoljenice ili potkoljenice, u pravilu u rotacijskom položaju flektirane (savinute) potkoljenice. Obično se događaju pri iznenadnim i brzim kretnjama, kada mišići i tetive ne mogu fiksirati sve segmente.

Ilustracija
Ilustracija

Ozljeda se dogodi odjednom ili kao posljedica zbira malih oštećenja koji na kraju rezultiraju puknućem meniska. Češće su ozljede unutarnjeg u odnosu na vanjski meniskus. Najčešće su u sportaša (nogomet, rukomet, skijanje,…) ali i kod ljudi čija zvanja traže često čučanje ili klečanje. Ozljedama meniska sklonije su osobe sa slabijom natkoljenom muskulaturom i one sa nestabilnim koljenim zglobom kao posljedicom ranije ligamentarne ozljede.

Dijagnozu je relativno lako postaviti nakon anamneze (podataka o ozljedi) i kliničkog pregleda. Osim bolnosti na pritisak u visini zglobnog prostora na strani ozlijeđenog meniska, postoji i nekoliko tipičnih kliničkih dijagnostičkih testova. Oštećenje meniska prati otok koljenog zgloba koji se javlja istog ili slijedećeg dana nakon ozljede. Prisutna je i blokada koljena (nemogućnost punog pokreta). Dakle, neposredno nakon ozljede meniska prisutni su slijedeći simptomi : bolnost, otok koljena zbog većeg ili manjeg izljeva te fleksijska kontraktura koljenog zgloba. Kako je slična simptomatologija i kod oštećenja drugih unutarkoljenih struktura, sve dileme rješava artroskopski zahvat.

Artroskopija sa sigurnošću potvrđuje dijagnozu ozljede meniska i njen opseg, a u istom aktu može se djelovati i terapijski. Ako pacijent nije sklon artroskopskom zahvatu, tada je od velike pomoći magnetna rezonanca.

Ilustracija
Ilustracija

Kod manjih oštećenja meniska artroskopija nije neophodna i oslanja se na klinički pregled ortopeda ili fizijatra. Na planu liječenja efikasni su postupci fizikalne terapije : kriomasaža, ultrazvuk, laser, magnet, elektroprocedure i prije svega medicinska gimnastika – snaženje mišića. Oni u pravilu dovode do poboljšanja. Osim fizikalne terapije kroz određeno vrijeme, a ponekad i trajno potrebno je pridržavati se određenih ograničenja: zabrana čučanja i klečanja, hod strminom i po stepenicama, izbjegavanje većih fizičkih opterećenja, a kod sportaša i privremeno prekidanje sportske aktivnosti.

Ozbiljnije ozljede meniska apsolutna su indikacija za artroskopski zahvat, prilikom koje se ako je to moguće, nastoji sašiti puknuti menisk ili ga se djelomično odstrani. Izbjegava se totalna meniscektomija jer doprinosi ranijem razvoju artroze koljena – degenerativnog oštećenja zglobne hrskavice.

Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr

čitam...
Loading...