KOLUMNA Dražen Sačer

Savjeti liječnika // Sportsko srce

08:00h
0
KOLUMNA Dražen Sačer
KOLUMNA Dražen Sačer

Sportsko srce je normalno, zdravo srce sportaša koji trenira i takmiči se, a koje u aktivnosti i mirovanju radi maksimalno ekonomično”

03-02-16-img1Obujam sportskog srca je između 800 do 1100 mililitara, čak i veći, dok je netrenirano srce odrasla muškarca volumena 600 do 700 ml. Srce u sportaša je to veće, što je napor kod pojedinog sporta jači. Težina srca sportaša iznosi 300 do 400 grama Najveća sportska srca nalaze se kod sportova izdržljivosti (biciklizam, skijaško trčanje, veslanje, vaterpolo, trčanje na duge staze,…) Da bi nastalo sportsko srce, potrebno je više godina intenzivne sportske aktivnosti. Sportsko srce je povećano, ali zdravo srce i nastaje kao prilagodba na pojačana tjelesna opterećenja.

Što je srce veće, veći je priljev krvi, a time ono transportira daleko više kisika u mišiće, što pogoduje njihovoj većoj efikasnosti i povećava se prokrvljenost skeletnih mišića. Sportsko srce radi ekonomičnije i u aktivnosti i u mirovanju. Broj otkucaja u minuti pri mirovanju iznosi u prosjeku 4o do 5o otkucaja u minuti, dok je puls „normalnog“ srca oko 70 otkucaja. Kenijski atletičar Samson Kimobwa, svojedobni svjetski prvak u trčanju na 10.000 metara imao je puls u mirovanju svega 29 otkucaja u minuti.

ŠTO JE SPORTSKO SRCE ?

Glavna značajka sportskog srca je fiziološka hipertrofija (povećanje) lijeve klijetke i fiziološka bradikardija (usporen rad srca). Postoji bitna razlika prema hipertrofiji miokarda kod srčanih bolesti, gdje je to patološka manifestacija i zahtijeva liječenje. Sportsko srce ima urednu sistoličku (izbacivanje krvi) i dijastoličku funkciju (punjenje srca krvlju). Ovo stanje nije karakteristično samo za sportaše već se nalazi i u ljudi koji naporno fizički rade. Hipertrofija miokarda u sportaša, u pravilu je blaža do umjerena i nikako nije znak bolesti srca.

03-02-16-img2KADA ĆE NASTATI SPORTSKO SRCE?

Povećanje srca osim o vrsti sportske aktivnosti ovisi o intenzitetu i učestalosti treninga, duljini sportskog staža, spolu i konstitucijskim osobinama sportaša.

Već smo istakli da se značajna hipertrofija lijeve klijetke nalazi se kod sportova snage i izdržljivosti, dok sportovi kod kojih su opterećenja kratka i intenzivna (kratke trkačke staze, skakačke i bacačke atletske discipline i slični sportovi) ne uzrokuju znatne promjene na srcu. Žene ne pokazuju tako značajna povećanja srca kao muškarci. Sportsko srce nije trajan, stabilan fenomen, jer kad dođe do prestanka sportske aktivnosti, srce se postupno smanjuje te poprima uobičajenu veličinu srca nesportaša.

Dakle sportsko srce je povećano, ali zdravo i nastaje kao adaptacija na pojačana tjelesna opterećenja, odnosno trening.

03-02-16-img3IMA LI MJESTA OPREZU?

Često je pitanje, može li sport oštetiti srce. Odgovor je NE, međutim sport može biti opasan za osobe s bolesnim srcem. Stoga je posebno važno na vrijeme prepoznati bolest srca. Ekstrasistolija – poremećaj srčanog ritma kod mladih i zdravih sportaša u pravilu nije znak bolesti. Visok krvni tlak ograničava sportsku aktivnost, ali se može vrlo učinkovito liječiti. Treba znati da oko 2% muškaraca u dobi između 40 i 60 godina ima asimptomatsku ishemiju mikorada, i za njih intenzivni sport može biti vrlo rizičan.

Svaki profesionalni sportaš mora učiniti EKG (elektrokardiogram), a kad za to postoje razlozi, nužan je specijalistički pregled od strane interniste-kardiologa. Određivannje dodatnih dijagnostičkih postupaka: ergometrija, holter (24-satni EKG), ultrazvuk, koronarografija, scintigrafija miokarda, itd., u domeni su specijaliste kardiologa.

Piše : dr.Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033

drazen.sacer1@kc.t-com.hr

čitam...
Loading...