Savjeti liječnika

Što su to prijelomi zamora te kako ih prepoznati i liječiti

14:30h
0
KOLUMNA Dražen Sačer
KOLUMNA Dražen Sačer

Mjesto prijeloma u pravilu je osjetljivo na pritisak, a vodeći simptom je bol. U početku je difuzna i bolesnik je kod prijeloma kosti donožja obično opisuje kao bol stopala.

09-06-16-img2U prethodnim smo napisima o sindromima prenaprezanja ukazali na razliku ozljede i oštećenja. Iako je prijelom kosti najčešće posljedica djelovanja jednokratne jake sile (pad, udarac,…), može se dogoditi i nakon višekratnih ponavljanih sila male jakosti. U ovom drugom slučaju govorimo o prijelomima zamora (engl. stress fracture), do kojih dolazi kada oštećenje nadvlada sposobnost regeneracije kosti. Radi se dakle, o sindromu prenaprezanja, čija je lokacija koštano tkivo.

Po učestalosti prijelomi kosti donožja, spadaju među najčešće prijelome ovog tipa. Riječ je o pet duguljastih kostiju smještenih u prednjem dijelu stopala. Nazivaju se još i „marš frakture“, jer se javljaju kod vojnika nakon dugog pješačenja. Prijelom je uvijek na trupu kosti a najčešće je zahvaćena druga kost donožja, potom peta,a rjeđe ostale. Osim vojnika, ovi prijelomi najčešći su u sportaša i rekreativaca kod kojih su trčanje i doskoci sastavni dio njihove sportske aktivnosti. Među sportašima ove su ozljede najčešće među trkačima.

Što se tiče mjesta prijeloma, osim kosti donožja stres fraktura česta je i na goljeničnoj kosti, dok je rjeđa na drugim lokalizacijama skeleta: tarzalne kosti, vrat bedrene kosti, preponske kosti, patela, nadlakatna i podlakatna kost.

UZROCI NASTANKA PRIJELOMA ZAMORA.

  1.  Biomehanički odnosi. Neka anatomska odstupanja na donjim ekstremiteetima zbog mijenjanja prijenosa opterećenja doprinose ovim prijelomima (deformiteti stopala, O ili X-noge, kraći donji ekstremitet, i sl.)
  2.  Stanje mišića. Pojačana napetost mišića i njihova smanjena fleksibilnost pogoduje ovoj vrsti prijeloma. Posebnu važnost imaju vježbe istezanja i snaženja muskulature.
  3.  Greške u treningu : vrlo intenzivni treninzi, nagle promjene načina treninga u kvalitativnom i kvanitativnom smislu.
  4.  Podloga : što je podloga tvrđa to su veći udari na stopalo i potkoljenicu a time i veća vjerojatnost prijeloma zamora.
  5.  Neadekvatna sportska obuća. Istrošenu sportsku obuću treba zamijeniti, jer obuća preuzima udare na stopalo i podkoljenicu.

DIJAGNOSTIKA I LIJEČENJE.

Mjesto prijeloma u pravilu je osjetljivo na pritisak, a vodeći simptom je bol. U početku je difuzna i bolesnik je kod prijeloma kosti donožja obično opisuje kao bol stopala. Kasnije se bol lokalizira na samom mjestu prijeloma. Javlja se pri aktivnosti, a nestaje tijekom odmora. U pravilu nema otoka ili je vrlo malo izražen, pa se nažalost često ne pomišlja na mogućnost prijeloma zamora.

09-06-16-img1Nužno je učiniti rendgensku snimku, no ako tegobe traju kraće od četiri tjedna taj će nalaz biti uredan. Dijagnozu će potvrditi ili isključiti scinigrafija kosti ili magnetna rezonanca, odnosno nakon nekog vremena ponovljena rentgenska snimka.

Što se liječenja tiče potreban je odmor. Na bolno mjesto treba stavljati led (kriooblozi) četiri do pet puta dnevno u trajanju 10-15 minuta ili masirati ledom (kriomasaža). Pošteda od sportskih ili rekreativnih aktivnosti u trajanju od četiri do šest tjedana biti će dostatna za zacijeljivanje ove vrste prijeloma. Izuzetno rijetko potrebna je imobilizacija u trajanju dva do četiri tjedna, što će procijenti kirurg-traumatolog ili ortoped. Kontrolni rentgenski nalaz pokazat će da li je prijelom zacijelio. Najveću važnost ima postupni povratak radnim i sportskim aktivnostima.

PREVENCIJA je potrebna, posebno za skupinu osoba s povećanim rizikom od nastanka prijeloma zamora, koju čine sportaši i rekreativci. Posebno je važno kod rekreativaca, da njihove sportske aktivnosti budu prilagođene dobi i sposobnostima.

Kod sportaša, važno je pravilno zagrijavanje i istezanje prije treninga, održavanje mišićne snage i fleksibilnosti te prije svega postupno povećanje aktivnosti i intenziteta treninga. Treba optimalno izmjenjivati faze opterećenja i odmora, a posebni značaj u prevenciji imaju odgovarajuća sportska obuća i podloga.

Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
drazen.sacer1@kc.t-com.hr

čitam...
Loading...