“Svaki put kad vidim čovjeka na biciklu, vidim nadu za ljudski rod.” (H.G.Wells)

Sedentaran način života – nekretanje s posljedičnim povećanjem tjelesne težine postaje jedan od najznačajnijh uzroka pobolijevanja od mnogih bolesti, primarno srčano-žilnog i koštano-zglobno-mišićnog sustava. Nedostatno korištenje mišića zbog takvog načina života, razlog je smanjenja mišićne mase čak do jedne trećine, dok se koštana masa može smanjiti do 10 %.

Stoga, odluka da se što više krećete, je i više nego dobra, a jedna od mogućnosti je vožnja bicikla. Ako kojim slučajem zbog bilo kojeg razloga niste pristalica vožnje na otvorenom, postoji opcija vožnje sobnog bicikla (na slici). To je jedina prikladna aerobna aktivnost koja se može prakticirati unutar stana ili kuće, a ujedno i nadomjestak kad vremenske prilike (zima, kiša) ne dopuštaju vožnju bicikla na otvorenom.

U jednom od prethodnih napisa najavili smo tekst o tome kako, kada i koliko voziti bicikl da očuvamo svoje zdravlje. Prije nego počnete zdušno okretati pedale, nastojte steći kakovu-takovu kondiciju. Zato na vrijeme započnite s kondicioniranjem mišića podkoljenica i nadkoljenica, vježbama snage i istezanja. Vježbe istezanja nastojte upražnjavati i nakon svake vožnje bicikla.

Kao i kod svake druge sportske ili rekreativne aktivnosti, tako i kod bicikliranja, potrebno je zadovoljiti tri bitna elementa tjelesne aktivnosti: intenzitet, trajanje i učestalost. Osnovno je pravilo da se prvo povećava broj vožnji tijekom tjedna, potom trajanje vožnje i tek na kraju intenzitet vožnje.

Uvijek imajte na umu postupnost pri opterećenju, a isto tako, ne ulazite u novo opterećenje dok nije završila faza oporavka od prethodnog. Bez obzira radi li se o vožnji na otvorenom ili sobnom biciklu, počnite s kraćim trajanjem vožnje – 10 do 15 minuta i minimalnim opterećenjem. Svakog tjedna vrijeme vožnje neka bude 10 minuta duže, dok ne dosegnete 1 sat vožnje dnevno. U ovoj aktivnosti nastojte biti redoviti i vozite bicikl barem 30-ak minuta dnevno, jer tek tada možete očekivati povoljan utjecaj na zdravlje.

Starije osobe, kao i one sa smetnjama ravnoteže, znatnije ograničenom gibljivosti zglobova ekstremiteta, srčanim tegobama i jače izraženim smetnjama disanja moraju se konzultirati sa svojim liječnikom. Za njih je bolje rješenje sobni bicikl (na slici), jer je stabilan, i nema opasnosti od prometa. Nikako ne pretjerujte s povećanjem stupnja otpora na sobnom biciklu i uvijek to činite postupno.

Nikada ne treba nastavljati voziti bicikl ako se osjeti nelagoda u prsištu, ako se teže nego obično podnosi uobičajeni napor ili se znatno ubrzaju otkucaji srca. Puls bi se nakon 2 do 3 minute odmora morao vratiti u normalu, oko 70-80 otkucaja u minuti. Pri vožnji sobnog bicikla obucite laganu odjeću, jer nema otpora zraku, pa je znojenje pojačano. Stoga je nakon završene vožnje potrebno nadoknaditi tekućinu, a piti možete i tijekom vožnje.

Studije pokazuju da je već desetak minuta vožnje bicikla dovoljno za poboljšanje mišićnog tonusa i cirkulacije, a da bi se poboljšala funkcija srca i krvožilnog sustava treba 30-ak minuta.

Vožnja bicikla čuva zglobove, jer je tijelo je u povoljnom, rasteretnom položaju i nema opterećenja zglobova, što za razliku od trčanja štedi zglobove i smanjuje ozljede prenaprezanja. Vožnja bicikla sjajan je način gubitka kilograma kod onih s prekomjernom tjelesnom težinom. Tijekom samo jednog sata vožnje potroši se između 400 do 800 kalorija, ovisno o brzini i intenzitetu vožnje. Što je vožnja brža i intenzivnija troši se i više kalorija.

Bicikliranje je sigurno jedna od najučinkovitijih rekreativnih aktivnosti jer uključuje gotovo sve mišićne skupine, ima pozitivan učinak na gustoću kostiju, jača imunitet i smanjuje stres. Vožnjom bicikla kondicija je svakim danom sve bolja, a čovjek se osjeća zdravije, opuštenijei zadovoljnije. Smatra se da samo 30-ak minuta bicikliranja dnevno značajno smanjuje rizik obolijevanja srčanožilnog sustava.

Ova rekreativna aktivnost ne isključuje druge vidove rekreacije, dapače odlično se nadopunjuje, primjerice s plivanjem ili žustrim hodanjem. I na kraju vrlo lucidna misao o biciklu, jednog od najvećih umova svijeta – Alberta Einsteina (na slici): “Život je kao vožnja bicikla. Da bi održali ravnotežu, morate se kretati“.

Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr